REZULTADU PRELIMINARIA IMPLEMENTASAUN AUDITORIA SOSIÁL SETÓR INFRASTRUTURA BÁZIKU IMPLEMENTASAUN PROJETU PNDS- UMA KBIIT LAEK (UKL)


Relatoriu prelimanaria MDI nian Konaba Implementasaun Programa  IMPLEMENTASAUN PROJETU PNDS- UMA KBIIT LAEK (UKL)    Hosi Governu, Relatoriu ne'e Prepara hosi ONG Mata Dalan Institute (MDI) liu Hosi monitoriamentu iha programa Auditoria Sosial ba Insfraestrutura bazika. relatoriu ne'e bele assesu iha link neé


Komunidade Suku Cuiña balun seidauk hatene mekanizmu eskola planu prioridade Suku

Polítika PNDS iha ninia definisaun rasik kona ba partisipasaun komunidade iha implementasaun mekanizmu, ne’ebé hatuur tia ona, iha regimentu geral Art. 4 alínea (A, B no G), ne’ebé valorize partisipasaun komunidade ba prosesu eskolla planu prioridade Suku. 

Prinsipiu Polítika PNDS klaru ona hodi orienta ninia implementasaun mekanizmu polítika maibé, komunidade iha Suku Cuiña seidauk partisipa másimu iha prosesu eskolla planu prioridade Suku.  Situasaun partisipasaun ba implementasaun polítika PNDS iha Suku Cuiña, bainhira ekipa MDI implementa atividade entrevista no focus diskusaun grupu no maioria partisipante sira hato’o katak seidauk hatene kona ba sistema eskolla planu prioridade Suku. Bazeia ba observasaun ekipa MDI komunidade menus koñesimentu kona ba sistema eskolla planu prioridade Suku, situasaun refere ninia efeitu ba planu prioridade Suku ladún apropriadu. Nomos sei afeta ba prestasaun rejimentu jerál Art. 4 Alinea (A, B no G).  Bainhira ekipa MDI verifika rezultadu implementasaun konstrusaun fíziku iha Suku Cuiña, komunidade iha Aldeia Noafafo, bairo Sonamnasi no Biseo susar asesu ba bee mos no Postu Saúde.

Situasaun Jerál Komunidade Suku Cuiña Aldeia Noafafo no Noapai

Komunidade Aldeia Noafafo ho total populasaun 1045 hó total feto 549 no mane 496 nune’e mós uma kain 207, nomos Aldeia Noapai ho populasaun 789 ho total Feto 373 no Mane 416 nune’e mós uma kain 166. Husi númeru populasaun mensiona inklui mós númeru populasaun husi Bairro Sonamnasi no biseo ne’ebé ekipa MDI vizita bá.  Bazeia istória komunidade husi bairru sonamnasi no Biseo hato’o katak iha tempu bailoro naruk bee menus tebes, nune’e situasaun refere obriga komunidade ne’ebé iha forsa sei dudu karosa hodi asesu bee matan ne’ebé dook husi hela fatin no komunidade ne’ebé idade avansadu ona difisil atu Lao ba fatin do’ok.  

Bazeia bá imajen sorin hatudu bee matan besik maran ona no alin sira bainhira kuru bee, sira sei hein malu, nomos bee ne’ebé sira kuru ladún saudavel ba sira nia saúde. Maibé komunidade sira laiha alternativu seluk hodi bele hetan bee matan ne’ebé saudavel liu. 

Istória seluk kona bá situasaun Saúde iha Bairo sonamnasi no Biseo hato’o katak bainhira komunidade enfrenta moras iha tempu udan no mota tun difisil tebes atu asesu ba Postu Saúde, tanba entre hela fatin komunidade no Postu saúde dook liu Estimasaun distánsia ± 8 kilómetru no sei hakat ba mota. Bainhira tempu udan komunidade sira hein de’it bainhira mota normaliza fila fali mak bele hakat, no balun moras todan husu solidariedade ba malu liu husi hulan malu hodi asesu ba Postu saúde.

Iha situasaun seluk kondisaun fisiku uma eskola ne’ebé ho uma tali no ninia didin ho bebak ne’ebé a’at ona no uma refere sobu ona, nune’e obriga mestre sira buka alternativu hodi jere kuantidade alunu sira husi primeiru anu no segundu anu utiliza sala Ida de’it. Fatin eskola mos bainhira tempu udan boot bee tama ba eskola no iha ambiente eskola mós tahu hotu nune’e afeta ba ambiente ezersísiu adisionál alunu sira ninia.  

Bainhira ekipa MDI dada lia ho reprezentante komunidade situasaun hirak ne’e hato’o ona ba parte kompetente Governu Rejional no Nasional liu –liu ba diresaun Governu relevante maibé seidauk follow up nune’e kondisaun refere kontinua eziste. 

 refere komunidade mós eskolla ona ba implementasaun mekanizmu Polítika PNDS liu husi prosesu sosializasaun maibé situasaun refere seidauk bele realiza tanba despeza polítika orsamentu ne’ebé aloka menus liu hodi bele responde ba frekuénsia prioridade sira hatán husi Koordenadór PNDS Região Oe –Cusse.    

 Rekomendasaun 

  • Rekomenda ba Parlamentu Nasional hodi halo revizaun ba polítika númeru orsamentu ne’ebé define iha rejimentu polítika PNDS;
  • Rekomenda ba Prezidente Autoridade RAEOA atu tau planu prioridade ba konstrusaun fíziku iha Nivel Suku no Aldeia;
  • Rekomenda ba Sekretariadu Nasional atu halo verifikasaun ba poténsia prioridade sira ne’ebé identifika ona iha Nivel Suku no Aldeia.   


Setor informal iha Timor-Leste Durante Covid-19


 MDI, halo parseria ho Oxfam no Profesór Brett Inder hosi Monash University, halo peskiza ba negósiu informál iha Munisipiu 7 hamutuk respondente 446, iha Juñu 2020. Ninian objetivu mak atu hatene oinsá Estadu Emerjénsia afeta ona grupu vulnerável ida-ne’e.

Maioria hosi setór informál ne’e servisu iha eskala ki’ik, traballadór auto-empregu ne’ebé hala’o servisu ho ab- ilidade menus ne’ebé ho injesaun kapitál ne’ebé la-boot. Grupu ida-ne’e dala-barak sai traballadór sira ne’ebé vulnerável – la’ós de’it tuir kódigu laborár ka saláriu mínimu ka protesaun no seguransa iha servisu-fatin nst.

Tan ne’e, dala-balu sira ne’ebé iha setór informál ne’e la preparadu atu hasoru kalamidade, ka atu asesa apoiu durante kalamidade hirak ne’e. Estadu Emerjénsia ba COVID-19 hosi Marsu to’o Juñu 2020 fó ezemplu ida reál tebes hosi kalamidade hirak hanesan ne’e, ho negósiu setór informál nian la-bele asesu apoiu barak ne’ebé disponível iha pakote resposta ekonómika Governu nian. Projetu ida-ne’e ezamina impaktu oioin hosi krize ne’e ba empreza sira durante Estadu Emerjénsia.

Sensus 2015 hatudu katak ema liu hosi na’in 14.500 mak haknaar an iha negósiu informál nian iha venda, ho kioske, negosiante ambulante ka negosiante iha merkadu. Aleinde ida-ne’e, kuaze 3.600 mak servisu iha transporte, hosi taksi, bis ka mikrolet sira. Negósiu hirak ne’e mak fonte rendimentu prinsipál ba kuaze 8% hosi uma-kain sira iha Timor-Leste, nune’e estudu ida-ne’e foka ba parte importante ida hosi populasaun ne’e.

Iha amostra negósiu nian hamutuk 446 ne’ebé kobre munisípiu 7, estudu ne’e husu ba respondente sira ko- na-ba sira-nia rendimentu hosi venda lorloron nian durante períodu tolu:

  1. Estadu Emerjénsia iha Marsu 2020

  2. Durante Fulan Rua Estadu Emerjénsia 1 no 2 (EE 1 & 2) (Marsu-Máiu 2020), bainhira restrisaun ne’e maka’as tebes

  3. Durante faze datoluk Estadu Emerjénsia 3 (EE 3) (Máiu-Juñu 2020), bainhira restrisaun sira la-duun ma- ka’as, no halo ona pagamentu subsídiu $200 ba kada uma-kain.


Hare kompletu Relatoriu versaun Tetum iha Link neé 

Hare kompletu Relatoriu versaun Ingles iha Link neé (full report version ) no (summary report version)

download versaun tetum no ingles iha link ne'e

FACEBOOK

Publikasaun MDI